U Rijeci održano predstavljanje NPOO mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“
Agencija za elektroničke medije, u suradnji s Fakultetom informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci 18. listopada održala je predstavljanje mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, koja se provodi sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a čiji su nositelji Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije.
Glavni cilj ove mjere je jačanje otpornosti društva na dezinformacije jačanjem postojećih i razvojem novih neovisnih provjeravatelja točnosti informacija te razvoj tehnoloških rješenja za provjeru točnosti informacija, kao i stvaranje sudioničke mreže i arhiva plasiranih i utvrđenih dezinformacija.
Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, u svom uvodnom izlaganju istaknuo je kako su porast broja i brzine širenja dezinformacija te pad povjerenje u tradicionalne medije, bili glavni motivi za pokretanje ovog projekata. „Željeli bismo da građani mogu prepoznati one koji stvarno ulažu u istraživačko novinarstvo i donose točne činjenice, a da se tim kriterijem vode i oglašivači“, naglasio je Partl.
Prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Saša Zelenika i izv. prof. dr. sc. Marina Ivašić-Kos, dekanica Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija, istaknuli su važnost ovog projekta u jačanje otpornosti društva na dezinformacije, kao i potrebu da se u njegovu realizaciju uključe dionici iz različitih područja, svatko sa svojim specifičnim znanjima.
Izvanredna profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, dr.sc. Marijana Grbeša Zenzerović, predstavila je studiju Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje, na kojoj se i temelje standardi i kriteriji za provedbu Javnog poziva.
Studija obrađuje globalni fenomen dezinformacija i informacijskog poremećaja, kao i obilježja, trendove i aktere suvremenog informacijskog i medijskog okruženja te njihove odnose i služi kao smjernica za sve koji se planiraju javiti na ovaj Javni poziv. U svom izlaganju Grbeša Zanzerović fokusirala se na medijske navike stanovnike Hrvatske, kao i na razinu njihovog povjerenja u institucije i medije, koja se pokazala zabrinjavajuće niska.
Zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije, Robert Tomljenović, predstavio je dokument Standardi i kriteriji za provedbu Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava koji je nastao na temelju Studije i koji će biti temelj za raspisivanje javnih poziva i realizaciju cijelog programa, te koji donosi osnovne kriterije rada kojih će se morati pridržavati svi sudionici u projektu. Javni poziv za sufinanciranje projekata u sklopu uspostave sustava provjere točnosti informacija bit će objavljen krajem 2022., a nositelji projekta mogu biti znanstvene ili obrazovne ustanove te organizacije civilnog društva, dok mediji mogu biti partneri u projektu. Minimalni iznos potpore po projektu iznosit će 750.000, a maksimalni 1,5 milijuna kuna. Istodobno će se razvijati i tehnološki i računalni programi za pomoć u radu na provjeri točnosti informacija.
Prof. dr. sc. Ana Meštrović s riječkog Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija predstavila je istraživanja Laboratorija za semantičke tehnologije i Centra za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost. U svom izlaganju profesorica Meštrović je pojasnila kako se NLP (Natural language processing) i analiza društvenih mreža, mogu primijeniti u detektiranju dezinformacija na internetu i društvenim mrežama. Pri čemu je posebno istaknula projekt InfoCoV koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a koji se bavio istraživanjima obrazaca širenja informacija u vrijeme pandemije COVID-19 na društvenim mrežama.
Rasprava koja je nakon toga uslijedila, iznjedrila je neke konstruktivne prijedloge za oblikovanje Javnog poziva. Nakon predstavljanja i rasprave u Rijeci, slijede one u Osijeku, Splitu i Zagrebu.
